Velenje Rudnik Slovenija

Velenje je 6. grad po veličini u Sloveniji, a poznato je po tome što se u njemu nalazi fabrika Gorenje i veliki rudnik lignita. Meštani u šali kažu da jedna polovina muškog stanovništva radi u rudniku, a druga u poznatoj fabrici bele tehnike.

Razvoj Velenja je započeo krajem XIX veka otvaranjem rudnika, kada je stanovništvo iz cele zemlje, tadašnje Jugoslavije, masovnije krenulo da se dosaljava u grad i regiju. Zanimljiva je informacija da je grad promenio ime u Titovo Velenje 1981. godine, nakon smrti Josipa Broza Tita. Dogovor je bio da svaka od republika SFRJ ima jedan grad u čijem će imenu da se nalazi i ime bivšeg doživotnog predsednika.

Poseta rudnika u Velenju

Upravo je pomenuti rudnik u Velenju, odnosno njegov muzej, ostavio nezaboravan utisak na mene! Tura u muzeju obuhvata silazak u kopove rudnika na 160 metara ispod površine zemlje. Ovde se detaljno objašnjava današnji proces iskopavanja uglja, ali i kako se to odvijalo pre skoro 140 godina kada je rudnik otvoren. Posetili sam razne muzeje do sada u životu, ali ovo je zaista nešto posebno. I da - nije baš za klaustrofobične. Imao sam napad panike. 160 metara ispod zemlje.

Moja saznanja o rudniku u Velenju

"SRETNO!" je rudarski pozdrav svuda u svetu, a 4. decembar je Svetski Dan Rudara. Lift se sa 40 rudara spušta u kopove na dubinu od 400 m, dok je u najdubljem delu rudnika dubina 500 m. Do sada je u ovom rudniku iskopano preko 170 miliona tona uglja. Rudari generalno nisu vernici, ali veruju u svoju zaštitnicu - Svetu Barbaru. Do 1955. godine, u rudniku su aktivno radila i deca! Nisu radili preteške poslove, ali su vodili konje, brojali vagone i radili na ventilatorima koji su obezbeđivali protok vazduha u tunelima. Puno reči u rudarskom slengu je iz nemačkog jezika (Nemačka izgrađena na rudnicima). Bergmanov patuljak je mitsko biće rudnika. Njega kada vidite, znate da možete da očekujete ili veliko nalazište ili nesreću sa fatalnim krajem. Za 140 godina postojanja rudnika u Velenju, 144 rudara su izgubila život, a poslednja nesreća se dogodila 2003. godine. Trećina ukupne proizvodnje električne energije Slovenije dolazi iz termoelektrane koja se snadbeva ugljem iz rudnika u Velenju. Druga trećina se proizvodi u nuklearnoj elektrani Krško, a treća trećina iz obnovljivih izvora (hidroelektrane). Rudnik se širi i dan - danas, a svakodnevno se iskopa prosečno po 9 m novih tunela. Procena je da su rezerve uglja još za minimalno 100 godina eksploatacije ovim tempom, ali je najavljeno zatvaranje rudnika u Velenju za 2033. godinu, zbog prelaska na čistije načine dobijanja energije i usaglašavanja sa Zelenim protokolima EU. Postoje različita zaduženja u rudnicima i u skladu sa tim različite boje šlemova kako bi se zaposleni lakše raspoznavali. Crveni šlem nosi mehaničar, beli rudar, žuti spasitelj, plavi oni koji se bavi ventilacijom prostora, a zeleni transporteri. Najcenjenije zanimanje je merač koji ima ulogu da vrši određene proračune za dalje kopove. Inače, ovaj muzej je otvoren 1999. godine i do sada ga je posetilo preko pola miliona ljudi. HIGHLIGHT posete: simulacija nesreće u rudniku.

Rudnik je na površini izazvao eroziju tla, što za posledicu ima formiranje nekoliko jezera nadomak grada. Škalsko jezero je dubine 35 m, Velenjsko oko 50 m, a Šoštanjsko preko 90m. Ova jezera su danas glavna rekreativna zona za stanovnike imajući u vidu mnoge sadržaje koji su izgrađeni na obali. Takođe, u letnjim mesecima jezero je glavno kupalište za stanovništvo regije.

velenje rudnik slovenija

Rudnik u Velenju Slovenija

velenje rudnik slovenija
velenje rudnik slovenija

Stari način iskopa

velenje rudnik slovenija
velenje rudnik slovenija
velenje rudnik slovenija

Sveta Barbara

velenje rudnik slovenija
velenje rudnik slovenija
velenje rudnik slovenija

Svlačionica

velenje rudnik slovenija

Šta još posetiti u Velenju osim rudnika?

U ovoj regiji ili dolini, kako je nazivaju lokalci, se vidi uticaj vladavine Habzburgovaca koji su ovim delom Slovenije vladali više vekova sve do priključenja Kraljevini SHS 1918. godine. Zaostavština tog vremena su desetine dvoraca plemićkih porodica koji se nalaze u okolini grada.

Velenjski grad je dvorac iznad grada koji je sagrađen pre više od 700 godina, a danas se u njemu nalazi gradski muzej. U njemu su izložene postavke različitih žanrova. Toliko različitih da bismo rekli da su nespojive. Meni je bila zanimljiva stalna postavka iz Afrike, skulpture Cirila Cesara i postavka iz doba SFRJ. Sa dvorca se pruža dobar pogled na celu regiju.

Grad je mali i obiđe se za sat vremena, ali sam čuo da postoji nekoliko hiking staza do okolnih brda - ovog puta nisam imao vremena da šetam. U centru Velenja se nalazi najviši spomenik Josipa Broz Tita na svetu koji bi trebalo da posluži kao spomenik jednog vremena. Ipak, stekao sam utisak da ga se pojedini ljudi stide ili jednostavno žele da ga zaborave. Bistro Bianca - preporuka za zanimljivu i autentičnu kuhinju.

Bio sam smešten u Hotelu Paka za koji mogu da dam sve preporuke. Ljubazno osoblje, perfektna higijena, moderan minimalistički dizajn i vrhunska hrana.

velenje rudnik slovenija

Velenjski grad

velenje rudnik slovenija
velenje rudnik slovenija
velenje rudnik slovenija
velenje rudnik slovenija
velenje rudnik slovenija

Afrika u Velenju

velenje rudnik slovenija
velenje rudnik slovenija

Obrok u Bistrou Bianca

velenje rudnik slovenija
velenje rudnik slovenija

Savršena hrana u hotelu Paka

velenje rudnik slovenija
velenje rudnik slovenija
velenje rudnik slovenija

Velenje Slovenija - Moje iskustvo

Kome deluje interesantno Muzej Rudarstva - Velenje ima moju opasnu preporuku za kratku posetu.